Nazovite starije: njima ćete dan učiniti sretnijim, a sebe ispunjnijom osobom

Tijekom proteklih petnaest mjeseci provedbe projekta Samo ZAŽELI posao, kroz koji je zaposleno 20 gerontodomaćica koje brinu i daju podršku za više od 80 starijih i potrebitih ljudi, kao najveća vrijednost tog posla pokazala se socijalna komponenta – druženje. Starije osobe s područja Kutine, često u izoliranim selima iz okolice, najviše pate od samoće. Imali užu ili širu obitelj, rodbinu ili ne, većina dana svodi im se na društvo sa samim sobom. Mlađi rade, bore se sa svojim životnim problemima i ne mogu pružiti onoliko društvene potpore koliko bi to starijima u obitelji bilo dostatno. Neki ni nemaju obitelj i rodbinu u blizini.

Svaku od starijih osoba veseli pomoć u i oko kuće, zadovoljni su i higijenskim potrepštinama koje kroz projekt Zaželi dobiju na početku svakog mjeseca, za starije u izoliranim mjestima bez javnog prijevoza od nepresušne je važnosti doprema namirnica, lijekova, vožnja do liječnika, banke,…no ipak svi na prvo mjesto stavljaju društvo svojih gerontodomaćica. Koja riječ, razgovor koji liječi osjećaj usamljenosti i slušanja svojih misli u tišini.

Situacija s izolacijom zbog koronavirusa dodatno im je otežala život iako su i kroz to vrijeme gerontodomaćice redovito zvale svoje korisnike pa nije prošao dan da ih se netko nije sjetio i razbio im tišinu samoće zvonom telefona.

Kratki razgovor starijima može biti događaj dana koji im je uljepšao život. Zato, ako i ne možete naći vremena za posjet starijem članu obitelji, znancu ili susjedu-nazovite ga! Nekoga ćete učiniti sretnijim, a sebe ispunjenom i zadovoljnom osobom.

Više...

Potresena Glina: u zabačenim selima vrijeme je stalo stoljeće prije potresa

U želji da se pomogne potrebitim ljudima s kolegama s posla prošli smo dio glinsko-petrinjskog kraja, kraja kojemu je pomoći trebalo i prije potresa. Skromni ljudi lokalno su se samoorganizirali da pomoć dođe do što više potrebitih usmjeravajući humanitarne ekipe u zakrivena sela, od kojih se neka ne mogu pronaći na kartama.

Mjesta uz cestu uglavnom su, kažu domaći, opskrbljena, teško im je naći još prostora za uskladištiti pomoć u hrani, higijeni i sličnim potrepštinama. U težoj su poziciji stanovnici zaseoka za koja ne znaju došljaci. Gotovo da nema kuće koja nije pretrpjela oštećenje, oni koji su ostali na ognjištima stoje vani, čiste…ne usude se ući u kuću. Statičke procjene još nišu došle na red.

Na oko laika vidljivo je da se malo koja kuća može koristiti. Privremeni smještaj nužan je svakoj obitelji koja nije emigirirala iz svojih razrušenih domova. Šatora, kontejnera, kamp-kućica može se vidjeti. Svakako za sada nedovoljno. Starci, uglavnom sami – a takvo stanovništvo dominira tom regijom – najosjetljiviji su. Nemaju prijevoz, ne mogu niti znaju kako i gdje potražiti pomoć. Nema do njih, ni inače, javnog prijevoza. Sve je kako se tko snađe i tko im od znanaca i susjeda pomogne. Odavno su se pomirili sa sudbinom pa se ni sada ne žale. Sretni su jer im je glava na ramenu, suosjećaju s obiteljima svojih poznanika koji su u potresu izgubili život.

Humanitarce iz inozemstva šalju u okolna sela

Kretali smo se mjestima u kojima smo imali poznanstva lokalnih ljudi. Letovanić. Selo uz Kupu s oko 460 stanovnika. Trima obiteljima srušene su kuće. Međusobno si ljudi priskaču u pomoć pa su i te obitelji ostale u svom mjestu, kod rodbine. Potres je rascjepao cestu na dijelu kroz koji su napaja obližnji ribnjak. Saniran je taj komad ceste, može se proći, no lokalci se boje poplave jer je nasip oštećen. Šalju nas dalje jer njima za sad ne treba pomoći. Već su humanitarne pošiljke iz Slovenije i Austrije usmjerili u obližnja sela koja su udaljena od ceste.

Vozimo se kroz Brest gdje su vidljivija oštećenja kuća. S plakata koji su ostali od zadnje izborne kampanje pozdravlja nas ministar Davor Božinović s porukom “garancija sigurnosti”. Crni humor se nadvio nad njegovom izbornom jedinicom.

Starac se preselio svome psu u drvarnicu

Nije svako mjesto jednako pogođeno. Nije potres na svako mjesto, pričaju usput ljudi, jednako djelovao. Na jednake kuće udaljene 50-ak metara djelovao je drugačije. Jedna potpuno uništena, druga s manjim oštećenjima. Dalje kroz Novo Selište, Župiće, Marinbrod, Novo Selo Glinsko, Kihalac, Prekopu prate nas različite, a ujedno iste slike. Ljudi vani, pod improviziranim šatorima, namješteni šatori, pokoja kampica, starac se sklonio u drvarnicu k svome psu i tako čekaju…što li čekaju ne znaju ni sami.

S drvene kuće u Marindvoru vije se zastava

Mi idemo u Glinu naći se s lokalnim dečkima s kojima nas je spojio prijatelj iz Gline. Ne živi on u Glini, ali je odmah nakon potresa bio tamo. Prvo je uklonio dimnjak s obiteljske kuće svojih roditelja, nakon toga obilazio ljude iz svoga kraja, pomagao im. Nekome s humanitarnom pomoći, nekome sanirati krov, ukloniti dimnjak,…fizička snaga, cerade, crijepovi tamo su potrebni.

U Prekopama nailazimo na kolonu, prolaze blindirana vozila uz policijsku pratnju. Predsjednik republike, valjda, jer su u mjestu vojna policija i novinarske ekipe.

Prolazimo, zapravo, ruševinama, ali nemam osjećaj šoka i nevjerice. Već sam prošla zagrebački ožujski potres koji je pogodio i moju obitelj. Tada sam valjda pretrpjela i prihvatila i šok i ruševine. Napukline i manje vidljiva oštećenja – koja, naučila sam, ne moraju biti i manje važna za statiku – ne doživljavam pretjerano. Srce stišće kada vidiš ljude. I Zagrepčane u ožujku, i stanovnike kraja kojim sada prolazimo.

Ratom ranjeni, nikad izlječeni kraj

Nisam nikada bila u Glini, ali podsjeća me na petrinjski kraj koji sam posjetila nekoliko puta. Napuštene kuće ranjene od rata, ciglene kuće bez fasade. Kažu mi da su te izgrađene u obnovi.

Kojoj obnovi? Pa to su naslagane cigle vezane s malo morta. Karlovačka ulica u Glini, zaštićeni objekti tmurni su i razrušeni. Podsjećaju me na zagrebačku Ilicu nakon ožujskog potresa. Ni sada nije bolja.

Vozimo se u mehaničarsku radionu punca našeg vodiča da sortiramo stvari. Tamo smo se organizirali u nekoliko ekipa te je svaku vodio lokalni dečko po mjestima u koja sami nikada nogom ne bi kročili. E tu je stvarnost! Nevezana za potres. Njihov život otprije koje sustav nije percipirao. Tu je ključ zašto su sada sravnjeni sa zemljom. Da su bili bogatiji (ovdje to znači da su si mogli prijuštiti normalan život) imali bi bolje kuće, imali bi život dostojan čovjeka i sadašnja šteta ne bi bila u ovim razmjerima. Ali, proliveno mlijeko…za njim ne treba plakati.

Nepostojećim cestama, pozdravljajući veprove do – sela Borovite

S mojim vodičem Milom, u slobodno vrijeme lokalnim lovcem koji jako dobro poznaje šume i skrivene dijelove glinskog kraja, vozim se džipom terencem – jer pitanje je može li obično vozilo potegnuti do raštrkanih kuća skrivenih u šumi – do zaseoka Borovita. Penjemo se polumakadamskom, polurazrovanom, na nekim dijelovima friško asfaltiranom cestom. Naletjeli smo na dva vepra.

Tamo je šestero ljudi. Nakon rata bilo ih je 60. Jedan je i bez struje, svi bez wc-a i kupaonice, vodu imaju u bunaru negdje dolje u šumi, s ceste ga vidjela nisam. Drvene kuće…kuće…teško ih je tako nazvati. Istrošeno, raspucalo drvo okruženo blatom izgleda kao da su ga sve nevolje pogodile još prije sto godina. Nisam ih fotografirala. Imaju ti ljudi svoje dostojanstvo, nije im drago slikati se i žaliti se. Pomoć prihvaćaju, dobro im sve dođe u zaboravu šume. Jedan gospodin živi u staroj školi, bez struje i ičega, prekoputa mu je u trošnoj kući susjed i njegov pas. Malo dalje četveročlana obitelj, dva brata, supruga od jednog i njihova odrasla kćer s visokim stupnjem mentalnog oštećenja. Imaju tri koke nesilice, nešto za uzgoj za prehranu, psa. Od socijale su kupili odojka kojeg na novogodišnji dan vrte na ražnju, njih četvero jest će ga u narednom razdoblju. Žale nam se da nisu imali kukuruznog brašna, a običaj je na Novu godinu jesti kukuruzni kruh. Gospođa zove svoju kćer da nas pozdravi. Ona se veseli i šalje mi puse. Misli da sam, kaže njezina mama, teta koja joj je obećala krevet. Jer sad ima nešto staro i trošno. Nude nas rakijom da nazdravimo novoj godini. Kako žive, gdje nabavljaju što im treba. Povremeno, kaže nam gospodin, pješice siđe do Gline, 10 kilometara kroz šumu, uzme nužno i plati taksi da ga doveze natrag.

Takvih, zaboravljenih staraca, ima na tom razvedenom području. Teško im može netko pomoći u tim zabitima ako ne zna da su tamo, da postoje. Prolazimo dalje šumskim putevima, udaljenost među kućama je velika, među naseljenima još veća. Susrećemo dečke iz lovačkih društva, oni su se također uputili pomoći malo poznatim mjestima. Zastajemo usput da ponudimo kome što treba. Srećemo i volontere Crvenog križa. Oni popisuju kome što treba. Gospodin se zbunjuje, ne zna što bi mu pomoglo iako je nama netom prije rekao da bi mu zaliha mlijeka bila od koristi. Svima je drago da im je netko došao, svi nude rakijicu, uzmu pomoć. Jedan se gospodin veseli plišancima za djecu jer ima unuke. Svi imaju pse. Mahom su na lancu i ne baš ugojeni. Hrana njima dobro dođe.

Majske Poljane – tragično, “mikserom” zdrobljeno selo

Nastavljamo tako prema Majskim Poljanama, srećemo humanitarne ekipe, čiste ruševine i zgarišta. Srećemo i dečka koji je živ izvučen iz srušene kuće, eno ga – pomaže susjedima. Selo izgleda kao da ga je mikser prožvakao. Kuće su složene na hrpe i ne daju daška traga da je do prije par dana u njima bilo života. Raščišćavaju kuću u kojoj su poginuli otac i sin, na panju su upaljene dvije svijeće. Moj mi vodič Mile, čiji je kolega bio poginuli sin, priča priču o svakoj paloj kući i ljudima koji su u njima živjeli. Poginuli djed svojim je tijelom zaštitio baku koja je živa izvučena ispod ruševina, hrpe greda i crijepova. Crne se grede krovišta u kojoj je poginuo drugi čovjek. On je, pojašnjava mi Mile, dodatno izgorio jer je gorjela peć.

Nema tu života, a do sada se životarilo. Ljudi su skromni. Zahvaljuju naši vodiči svima koji pomažu njihovom kraju. Zahvalni su do neba na dobroj volji svima koji su došli. Muči ih što organizaciju iz sabirnih centara vode ljudi koji ne poznaju područje pa nelogično postavljaju rute pri raspoređivanju ekipa i gube se na terenu. Mikro lokalne spontano organizirane akcije pod palicom domaćih su efikasnije, šalju ili vode ljude do malo znanih sela i zaseoka ili voze sami pomoć. Uskaču ostalima pri sanaciji štete. Stihijska samoorganizacija nije rješenje, ali za sada pomoć tako najbrže dođe do cilja.

Ovo je samo crtica malog dijela koji smo mi prošli.

Velinka Buljan

Više...

Ministarstvo rada namjerava i dalje provoditi program Zaželi

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odgovorio je na “Inicijativu ZAŽELImo bolje uvjete za uspješniji Zaželi” najavom da i u budućem financijskom razdoblju 2021.-2027. namjeravaju provoditi Zaželi – program zapošljavanja žena kroz financiranje iz Europskog socijalnog fonda plus. Zapošljavanje im je jedan od prioriteta te će pri kreiranju budućih programa u razmatranje uzeti i prijedloge Inicijative.

Spomenutu inicijativu pokrenula je grupa provoditelja programa Zaželi s ciljem da potaknu nastavak programa zapošljavanja žena te da se uvjeti u javnim pozivima prilagode situacijama na terenu i poboljšaju kvalitetu provedbe projekta. Više na https://bit.ly/3qEnpIO.

Više...

Gerontodomaćice dobile dezificijens i rukavice za rad s korisnicima

S obzirom na preporuke za suzbijanje virusa Covid-19, Udruga PROMEZA osigurala je dezinfekcijska sredstva za održavanje higijene ruku i rukavice kako bi gerontodomaćice što sigurnije mogle pružati svoju uslugu korisnicima. Nabava opreme za rad potrebne za suzbijanje epidemije virusa osigurana je iz sredstava projekta Zaželi financiranog iz Europskog socijalnog fonda.

Više...

Inicijativa ZAŽELImo bolje uvjete za uspješniji Zaželi

Na poticaj Udruge PROMEZA, osam nositelja projekata programa Zaželi okupilo se u “Incijativu ZAŽELImo bolje uvjete za uspješniji Zaželi” i uputilo Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dopis s prijedlozima za izradu kvalitetnijih programa prilagođenih stanjem na terenu. Primarna intencija Inicijative je nastavak i unaprjeđenje projekta Zaželi. S obzirom na različite aktivnosti i područja djelovanja civilnih udruženja nositelja projekata u programu Zaželi, stavili su se na raspolaganje Ministarstvu u vidu suradnje, a u svrhu kvalitetne izrade budućih projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda u narednom proračunskom razdoblju.

Ideju da potrebe s terena “preliju” u buduće programe podržali su Liga protiv raka grada Drniša, Lokalna akcijska grupa Sjeverna Bilogora, Općina Topusko,  Udruga za promicanje međugeneracijske solidarnosti ( Udruga “Žene kosovske doline“, Udruga Život treće dobi, Savez sektora za zapošljavanje, neovisan život i cjelovitu integraciju osoba s invaliditetom Republike Hrvatske – Vukovar (SOIRH Vukovar), Ženska udruga “IZVOR“.

U nastavku je prijedlog upućen nadležnom Ministarstvu:

Projekt Zaželi provodi se od 2017. godine i kroz njega je do sada financirano više od 300 projekata kroz koje je zaposleno više od šest tisuća žena na poslovima održavanja kućanstava i potpore za više od 30 tisuća korisnika pomoći.

S obzirom da se projekt pokazao kao izuzetno uspješan intencija ove inicijative je da nositelji projekata podrže nastavak ovog i sličnih projekata u narednom programskom razdoblju 2021.-2027. te prenesu nadležnom Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iskustva koja su stekli kroz provođenje projekta s naglaskom na isticanje pozitivnih rješenja (uvjeta) projekta te nedostataka koji su utjecali na samu uspješnost projekta Zaželi I i Zaželi II. Cilj dijeljenja iskustva s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) jest uskladiti uvjete budućih natječaja i javnih poziva s potrebama i stvarnim troškovima na terenu.

Inicijativa stavlja sljedeće točke na razmatranje u budućim uvjetima za prijavitelje za programskom razdoblje 2021-2027.;

  • Izmjene uvjeta u Zaželi 2 utječu na uspješnu realizaciju projekta na terenu uzimajući u obzir da su u vrijednost jediničnog troška 6665,99 kn  uključeni troškovi minimalne plaće (trošak bruto 2 plaće), prigodne nagrade (osobni primitci poput božićnice i regresa), troškovi prijevoza od mjesta stanovanja do mjesta rada te tijekom rada, troškovi opreme, troškovi osoblja za upravljanje projektom i administraciju, troškovi koordinacije žena, troškovi prijevoza za provođenje kontrola krajnjih korisnika, neizravni troškovi te troškovi kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština za pružanje usluga krajnjim korisnicima, ukoliko je primjenjivo.
  • Svaka lokalna zajednica ima svoje specifičnosti te se uvelike razlikuju uvjeti za provođenje projekta u urbanim sredinama, njihovoj okolici i ruralnim sredinama.
  • U većem dijelu ruralnih sredina ne postoji nikakav javni prijevoz i upravo zbog njegovog nedostatka krajnjim korisnicima neizmjerno znači podrška gerontodomaćica i njihova mobilnost u donošenju potrepština, namirnica i lijekova, a osobito prijevoz do liječnika, banke, pošte, frizera, na laboratorijske pretrage i sl. S obzirom na minimalnu plaću zaposlenih žena, nemoguće je očekivati da bi one troškove goriva financirale iz plaće. Uzimajući u obzir trošak administriranja i upravljanja projektom, koordinaciju na terenu te kontrolu krajnjih korisnika, opet s naglaskom na ruralna područja, vrijednost jediničnog troška je nedostatna za kvalitetno provođenje projekta što bi posljedično moglo utjecati na zainteresiranost nositelja projekta za provođenje projekta, osobito u ruralnim dijelovima u kojima je značaj projekta Zaželi veći od prosjeka.
  • Bicikl kao prijevozno sredstvo poželjan je i prihvatljiv u nekim sredinama. No teško je iskoristiv u teritorijalno razvedenim ruralnim sredinama čija konfiguracija terena (uzbrdice) otežava kretanje, osobito u ljetnim mjesecima. Pri tome treba imati u vidu da su projektom obuhvaćene i žene starije od 50 godina te treba voditi računa o njihovoj kondicijskoj i zdravstvenoj spremnosti. Budžet za kupnju bicikla s ograničenjem od 1500 kuna po biciklu utječe na kvalitetu pri nabavi, a samim tim i na mogućnosti koje postiže u prometu.
  • PRIJEDLOZI: Izuzeti putne troškove iz jediničnog troška. Ostaviti mogućnost nositeljima projekta da planiraju prijevoz pripadnicama ciljane skupine do krajnjih korisnika kupnjom mjesečne karte za javni prijevoz (za područja gdje je moguće) i osobnim vozilom u ruralnim, teško dostupnim dijelovima, odnosno tijekom zimskih mjeseci (za pripadnice ciljane skupine koje koriste bicikl) te trošak prijevoza krajnjih korisnika do liječnika, banke, pošte, frizera, na laboratorijske pretrage i sl. što im je potrebno u sklopu podrške za povećanje kvalitete života. Prijevoz do spomenutih usluga dijelu krajnjih korisnika potpuno je onemogućen i pomoć pripadnica ciljane skupine od izuzetne je važnosti. Stavkom putnih troškova obuhvatiti trošak prijevoza zaposlenih na poslovima administracije i upravljanja projektom
  • Uvesti mogućnost kupnje električnih bicikala do cjenovnog limita od 10.000 kn s uključenim troškovima održavanja u provedbenom periodu.
  • Uvesti mogućnost periodične provedbe javnozdravstvenih akcija za krajnje korisnike projekta, poput kontrole tlaka, mjerenja šećera i ostalih aktivnosti usko vezanih uz podizanje zdravstvenog stanja stanovništva.
  • Potpora krajnjim korisnicima u vidu paketa s potrepštinama za osobnu i higijenu u domaćinstvu dobar je i poželjan aspekt projekta Zaželi jer, uz pomoć korisnicima, osigurava ciljanoj skupini sredstva za rad. Osiguranje paketa s higijenskim potrepštinama nije nužno na mjesečnoj bazi s obzirom na njihovu potrošnju.
  • PRIJEDLOG: Dostatna je dostava higijenskih potrepština svaki drugi mjesec ili kvartalno, ovisno o vrijednosti i sadržaju samih paketa.
  • Krajnji korisnici su uglavnom osobe starije životne dobi, a žene, pripadnice ciljane skupine starije od 50 godina nisu nužno u najboljoj fizičkoj formi dok održavanje domaćinstva zahtjeva i teže fizičke poslove kao što su košnja trave, priprema drva, čišćenje snijega i sl. Također, održavanje domaćinstva uvjetnim za život zahtjeva sitne popravke (zamjena slavine, čišćenje bojlera, učvršćivanje namještaja, popravak aparata i sl. popravci koji nastanu „zamorom materijala“) što većina krajnjih korisnika ne može organizirati ili zbog nedostatka financijskih sredstava ili zbog nedostupnosti osposobljenih majstora u neposrednoj blizini.
  • PRIJEDLOG: Otvoriti mogućnost ili zaposlenja kućnog majstora na projektu ili angažiranja vanjske usluge za spomenute i slične poslove u određenoj vrijednosti po krajnjem korisniku (npr. 1000 kn godišnje po korisniku).
  • Visina troškova osoblja na upravljanju projektom i administracijom drastično se razlikuje u uvjetima za projekt Zaželi 1 i Zaželi 2 u kojem je obuhvaćena jediničnim troškom što može dovesti do demotivacije kvalitetnih stručnih kapaciteta pri pripremi i provedbi projekata od izuzetne važnosti za društvenu zajednicu. Kalkulacija troška osoblja nužno treba korespondirati s realnim troškovima i minimalnom cijenom rada potrebnog za postizanje danih ciljeva poziva i područja aktivnosti. Polazišne osnove modela upravljanja nužno je temeljiti na osiguranju stručnih ljudskih kapaciteta, uključivanju vanjskih stručnih eksperata, aktivista i volontera kao odlučujućeg faktora uspješnog planiranja, provedbe i održivosti te poželjnih (dugo)trajnih učinaka i utjecaja na ostvarivanje postavljenih strateških ciljeva.
  • PRIJEDLOZI: Zadržati uvjete financiranja troškova osoblja sukladno javnom pozivu Zaželi 1.
  • Uvesti mogućnost obrazovanja/dodatne edukacije zaposlenih na provedbi projekta.
Više...

Uz pakete higijenskih potrepština podjeljeni i bicikli

Prilikom redovite mjesečne podjele paketa s higijenskim potrepštinama za krajnje korisnike projekta “Samo zaželi posao” podjeljeni su bicikli za pripadnice ciljane skupine, žene koje rade kao gerontodomaćice.

Gerontodomaćica Mirjana isprobala je funkcionalnost bicikla

Projektom je predviđena nabavka šest bicikala za potrebe prijevoza zaposlenica na projektu.

Projekt „Samo zaželi posao“ u stopostotnom iznosu od 4.513.937,08 kuna financira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, a provodi se u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Kutina i Centrom za socijalnu skrb Kutina.

Njime je kroz dvije godine osigurano zaposlenje dvadeset žena sa završenom najviše srednjom školom, starijih od 50 godina, koje pružaju potporu u kućanstvu za više od osamdeset starijih osoba kojima je pomoć potrebna.

Više...

Kako napreduje projekt Zaželi znat će se uskoro: pratimo gerontodomaćice u obavljanju njihovih poslova

Vesna, Ružica, Mirjana i Ljubica@zaželi

Video dokumentiranje projekta Samo zaželi posao nastavljeno je i tijekom kolovoza. Film prati gerontodomaćice i njihove korisnike kroz provođenje projekta Zaželi, a prikupljanje dokumentarnog materijala počelo je s provođenjem projekta Samo zaželi posao u studenom. Film prati gerontodomaćice u obavljanju njihovog posla te njihove korisnike kojima je potrebna pomoć u kući. Prikupljanje i video dokumentiranje materijala uz prateću logistiku financirno je iz budžeta za promidžbu projekta Samo zaželi posao sufinaciranog iz Europskog socijalnog fonda.

Više...

Udruga PROMEZA organizira pomoć u kući

Trebate li podršku za vaše starije članove obitelji na području Zagreba, oslonite se na gerontodomaćice Udruge PROMEZA.

Vrijednost podrške ovisi o broju posjeta i vrsti poslova prema dogovoru na kontaktu +385915466372.

Gerontodomaćica dolazi u dom korisnika te mu pomaže u svakodnevnim aktivnostima poput kuhanja i pospremanja, nabavke namirnica, šetnjama, odlasku kod liječnika, banku, misu i sličnih aktivnosti.

Iskustvo Udruge PROMEZA pokazalo je da, ipak, starijim ljudima od svega najviše pomaže društvo, emocionalna potpora i razgovor čemu velik doprinos daju upravo gerontodomaćice.

Više...

Drugi kadar prvi put: nastavljeno video dokumentiranje projekta brige za starije i nemoćne

Ranije započeto prikupljanje dokumentarnog video materijala, nastavljeno je studijskim snimanjem gerontodomaćica. Plan snimanja pomaknule su epidemiološke mjere karantene i zabrane kretanja te je snimanje umjesto u ožujku nastavljeo u svibnju i to snimanjem pod mjerama opreza na sigurnoj udaljenosti. Ranijim aktericama filma Ljubici, Mirjani i Vesni ovaj su se put pridružile Slavica i Ružica.

Film će pratiti gerontodomaćice i njihove korisnike kroz provođenje projekta Zaželi, a prikupljanje dokumentarnog materijala počelo je s provođenjem projekta Samo zaželi posao u studenom. Film prati gerontodomaćice u obavljanju njihovog posla te njihove korisnike kojima je potrebna pomoć u kući. Film se financira iz budžeta za promidžbu projekta Samo zaželi posao sufinaciranog iz Europskog socijalnog fonda.

Više...

Korisnici dobili pakete s higijenskim potrepštinama

Paketi s higijenskim potrepštinama podijeljeni su korisnicima koji su dio projekta Samo zaželi posao. Dostava paketa malo je kasnila zbog mjera prevencije za vrijeme pandemije koronavirusa te je jako obradovala korisnike kojima je to bio prvi, beskontaktni i na daljinu, susret s njihovim gerontodomaćicama nakon perioda karantene.

Dio projekta Zaželi je opskrba korisnika higijenskim potrepštinama te će 80 korisnika Udruge PROMEZA mjesečno, dvomjesečno i polugodišnje dobivati različite tipizirane “higijenske pakete”. Mjesečni paket A sadrži sredstva za pranje suđa, masnoće i kamenca, spužvice, papirnate ručnike i toaletni papir. Dvomjesečni paket B sadrži sapun, šampon, gel za tuširanje, pastu za zube, kremu za ruke, deterdžent za rublje i omekšivač. U paketu C su metla i ostali primor za čišćenje poda, solna kiselina i rukavice te će korisnicima biti dostavljan dva puta godišnje.

Sve potrepštine financirane su sredstvima za projekt Samo zaželi posao sufinaciranog iz Europskog socijalnog fonda.

Više...